Konoba (Restaurant) Riva - Otok Rab - O nama

Konoba (Restoran) Riva otvorena je 1998. godine.

Nalazi se u ambijentu starom preko 1500 godina što uvelike pridonosi ugođaju tradicionalne primorske kuhinje.

Vlasnik i voditelj konobe, Boris Brusić Renaud svoju ljubav prema mediteranskoj gastronomiji i otoku Rabu reflektira kroz kvalitetnu ponudu jela i pića, te ugođaju koji gosti uživaju tijekom posjeta konobi Riva.

Povrh brze i kvalitetne usluge, terase sa 100 sjedećih mjesta, gosti mogu uživati i u glazbi dalmatinskih i primorskih klapi, te ambijentalnom ili jazz glazbom.

Nadamo se da ćete nas posjetiti i pružiti nam priliku da Vam omogućimo jedinstven doživljaj Jadranskog mora, tradicionalne kuhinje i povijesnog ambijenta grada Raba.

RAB, grad i luka na zapadnoj obali istoimenog otoka; 592 stan. Smješten je na izduženom poluotoku između uvale Svete Eufemije i rapske luke, gdje je izgrađeno zbijeno mediteransko naselje. Vrlo su povoljne klimatske prilike; prosječna godišnja temperatura zraka iznosi tijekom siječnja 6,7 °C, a u srpnju 23,2 °C; prosječna relativna vlažnost 68%. Noviji dio grada razvio se s druge strane rapske luke. Gradska luka smještena je u zaklonjenu zaljevu; vanjska i unutrašnja luka odijeljene su lukobranom. Dubina u središtu unutrašnje luke iznosi 3-5 m; uza zidanu obalu na istočnoj strani poluotoka 6-8 m; tu je pristan za veće brodove dug 70 m. U pristaništu za manje brodove dubina vode iznosi 4 m. Vanjska luka zaštićena je prema otvorenomu moru otočićem Tunera i nasipom, koji taj otočić spaja s obalom. Prema jugozapadu zaklanja je lukobran, uz koji s unutrašnje strane pristaju veći brodovi obalne plovidbe. U sjeveroistočnom dijelu gradske luke izgrađena je marina. Gospodarska je osnova turizam, osobito nautički. Na istočnoj obali gradske luke izgrađen je turistički kompleks Padova III s autokampom. Na magistralnoj je prometnici (M29) koja povezuje Rab s trajektnim pristaništima u Loparu i Mišnjaku.

Antičko ime Arba, Arva, Arbia (spominju ga Ptolemej i Plinije st., te Tabula Peutingeriana) potječe vjerojatno od ilirskog Arb, što znači taman, zelen, pošumljen, a to je i danas bitno obilježje otoka. U X. st. car Konstantin Porfirogenet naziva ga Arbe, a taj je oblik poslije preuzeo talijanski jezik. Hrvatsko ime Rab spominje se prvi put 1446. u ispravi o osnivanju franjevačkoga samostana sv. Eufemije u Kamporu. Za cara Augusta postaje rimski municipij. Već u V. st. Rab je biskupsko sjedište. Hrvati naseljavaju Rab nešto kasnije nego druge otoke zbog dobro organizirane lokalne romanske zajednice. Početkom XI. st. osvaja ga nakratko Venecija, a potom ulazi u sastav hrvatske države. U to se vrijeme zasniva slobodna gradska komuna, politička formacija koja gradu i otoku osigurava mir i gospodarski razvitak sve do 1409., kada započinje gotovo 400-godišnja mletačka vladavina. Očuvani su dijelovi statuta iz XIV. st. sa zanimljivim odredbama političke, komunalne i gospodarske naravi. God 1828. ukida se biskupija. Rab se postupno oporavlja tek prvih desetljeća XX. st., kada postaje klimatsko i kupališno mjesto.